Punat - Otok Krk

Otok Krk je smještan u Kvarnerskom zaljevu i s površinom od 409 km2 najveći je Jadranski otok (dug je 38 km i širok 20 km). Na otoku Krku je 68 naselja, od većih Krk, Malinska, Baška, Njivice, Punat, Omišalj, Vrbnik, Šilo i Dobrinj, u kojima živi oko 16.500 stanovnika.

Krk je vrlo raznolik otok - svako mjesto ima svoje posebnosti i najpotpuniji doživljaj se postiže ako se osim u mjestu boravka, programira posjet i drugim dijelovima Krka. Krk je povezan s kopnom mostom, pa se može koristiti i kao baza za posjete turističkim destinacijama duž obale, te otocima Cresu (Lošinju) i Rabu s kojima ima direktne trajektne veze.

Kako doći

Otok Krk najbliži je sredozemni otok srednjoj i zapadnoj Europi. S kopnom je povezan mostom. Otok ima zračnu luku koja može prihvatiti internacionalne letove zrakoplova najvećih kapaciteta.

Otok je udaljen 30 km od Rijeke i željeznickog kolodvora odakle dnevno polaze vlakovi za Italiju, Austriju, Njemačku i Mađarsku. Iz Rijeke takodjer dnevno prometuju autobusi za Trst, Munchen, Frankfurt, Stuttgart, Budapest, Zurich, Koeln i ostale europske metropole.

Otok je udaljen 80 km od Postojne odakle počinje autocesta što kroz Karavanke najkračim putem povezuje otok sa mrežom europskih autocesta.
U 30 km udaljenoj Rijeci nalazi se luka s putničkim terminalom s kojeg dnevno brodovi polaze za Dalmaciju, a od ove godine i za Grčku. Tu je i stalna carinska služba i uprava lučke kapetanije pa je i dolazak i prihvat svih vrsta turističkih plovila pod stranom zastavom moguć u svako doba.

Otok Krk ima i najveću marinu u Hrvatskoj sa popratnim servisima - nalazi se u dobro zastičenoj uvali Punat.

Punat je udaljen oko 30 km od Krčkog mosta i oko 8 km južno od mjesta Krk. S glavne prometnice koja ide uzduž otoka Krka od Omišlja do Baške potrebno je skrenuti desno kod crkvice Dunat smještene na sjeveru Puntarske drage.

Punat

Punat se nalazi na južnom djelu otoka Krka a smjestio se u jednoj od najljepših i najzaštićenijih uvala na Jadranu Puntarskoj dragi.

Jednostavnom primorskom ambijentu mjesta Punat draž daju male kamene kuće stisnute u uskim ulicama i kalama u staroj jezgri mjesta te iskonska bjelina šljunčanih plaža kojih ima nebrojeno u bližoj okolici mjesta izvan Puntarske drage. Mjesto broji oko 1700 stanovnika.

Ime je dobio po mostu (lat. pons) koji je nekada na ulazu u Puntarsku dragu spajao Prnibu s istočnom obalom.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, brodogradnja te turizam, osobito nautički.

Punat spada u red vodećih središta nautičkog turizma na hrvatskoj obali, među nautičarima poznat po marini “PUNAT” jednoj od tri vodeće marine na Jadranu u čijem sastavu se nalazi i brodogradilište.

Ispred naselja, u središnjem dijelu plitke drage, smješten je šumoviti otočić Košljun, s malim pristanom i franjevačkim samostanom.

Klima

Posjetitelji Punta, posebice oni koji češće i dulje borave u tom mjestu, zacijelo će lako uočiti brojna ugodna obilježja njegova podneblja. Na takav zaključak upozorava i usporedba s klimom drugih mjesta i područja otoka Krka, a još više obalnog dijela Kvarnera, jer je u Puntu osunčanost veća, temperatura viša, oborina manja, a vjetrovitost slabije izražena.
Sa srednjom godišnjom temperaturom 14,7°C Punat je čak 4,7°C topliji nego što bi trebao biti s obzirom na svoju zemljopisnu širinu. To je ponajviše posljedica utjecaja toplog mora. Pozitivno temperaturno odstupanje u odnosu na prosječnu temperaturu usporednice na kojoj se Punat nalazi posebice je zamjetno zimi, kad u siječnju iznosi čak 7,5°C!
Na morska obilježja klime u Puntu upozorava i to što je jesen toplija od proljeća, i to prosječno 2°C. Prosječno je najhladniji mjesec siječanj, sa srednjom temperaturom 5,6°C, a najtopliji srpanj s temperaturom 24,4°C, kakva i priliči toplom sredozemnom ljetu.

Flora i fauna

Krška gušterica (Podarcis melisellensis) - autohtona je hrvatska vrsta. Zajedno s njom u dobrosusjedskim odnosima živi još jedna zanimljiva endemična i relktna vrsta, mrki ljuskavi gušter čiji mužjaci privlače pažnju izražajnim plavim grlom i narančasto obojenim trbuhom. Najčešće se odmaraju na zidovima obraslim vegetacijom.

Smokva- Nama dobro poznate smokve potječu negdje iz zapadnog djela Azije, a danas su zemlje iz Sredozemlja, kao što su Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Turska najveći uzgajivači i proizvođači tog ukusnog voća. Postoje mnoge sorte smokava, a najpoznatija je dobila ime po našem moru - Jadranska sorta.
To je veoma staro voće, koje, po biblijskom izvještaju potječe još iz Edenskog vrta, gdje su Adam i Eva, osim što su je vjerojatno koristili za prehranu, od njenog lišća u određenom trenutku sapleli sebi "odjeću". Stari Egipćani su poznavali smokvu kao izrazito hranjivu biljku, a antički su se Grci, još na prvim olimpijskim igrama, ne samo naslađivali njenim plodovima, već ju i nosili kao dio trofeja za svoje zasluge.

Maslina- je zimzelena biljka koja se tisućljećima uzgajala zbog ploda za jelo ili sirovine od koje se dobijalo ulje. Poznato je da se u mediteranskom području njegovalo maslinarstvo još od 4. tisućljeća p.n.e. Maslinovo drvo stalno pruža nove mladice tako da se lako pomlađuje staro stablo. Zbog toga se ono u stara vremena smatralo drvom dugovječnosti. Poznat je i biblijski izvještaj kako je Noi nakon potopa golubica donijela maslinovu grančicu kao znak da su se potopne vode počele povlačiti. Taj motiv maslinove grančice u kljunu bijele golubica je i danas poznat kao simbol mira. U Bibliji se maslina mnogo puta spominje posebice zbog ulja koje je uz žito i vino smatrano osnovnom namirnicom Izraelaca i okolnih naroda.

Magarac (Tovar) - To je životinja na koju ćete na žalost rijetko naići. Drži ga glas najtvrdoglavije i najljenije životinje na svijetu, međutim po teškim krčkim putovima nezamjenjiv je bio pomagač. Do prije 50- tak godina svako je mjesto imalo magarca, danas je magarac atrakcija za turiste ali i za domaće ljude!